biografija

Picelj

Foto: Keiichi Tahara

Ivan Picelj (Okučani, 1924. – Zagreb, 2011.) - hrvatski je likovni umjetnik i dizajner, istovremeno pionir na više umjetničkih područja te inicijator niza projekata koji su ovu sredinu učinili kompatibilnom u širem, međunarodnom pogledu. Bio je predvodnik apstrakcije 1950-ih i jedan od najistaknutijih hrvatskih umjetnika druge polovice 20. stoljeća; član umjetničke grupe EXAT-51 i pokreta Nove tendencije koji je grad Zagreb stavio na globalnu kartu umjetničkih zbivanja. Ostavio je neizbrisiv trag na različitim područjima umjetničkog stvaralaštva kao i na kulturnoj sceni Zagreba, posebice Muzeja suvremene umjetnosti Zagreb, čije je vizualne identitete oblikovao dugi niz godina.
Godine 1943. upisao je zagrebačku Akademiju likovnih umjetnosti koju je, zbog nezadovoljstva oblikom nastave, napustio nakon tri godine. Unatoč tome, uspješno se bavio uređenjem i opremanjem štandova na Zagrebačkom velesajmu, a na osnovu toga mu je, uz kolege Vjenceslava Richtera i Aleksandra Srneca, povjereno uređenje jugoslavenskih paviljona na izložbama u Zagrebu, Beču, Hannoveru, Stockholmu, Torinu i Chicagu. Suosnivač je grupe EXAT 51 koja je u svom manifestu kao jednu od težnji vlastitog djelovanja istaknula približavanje umjetnosti i dizajna s ciljem podizanje kvalitete svakodnevnog života. Na taj je način u lokalnu sredinu prenesena bauhausovska ideja o važnosti oblikovanja čovjekove neposredne okoline za kvalitetu njegova života.  Godine 1959. Picelj prvi puta izlaže u pariškoj galeriji Denise René s kojom će kasnije ostvariti blisku suradnju, ne samo kao umjetnik koji izlaže, već i kao autor plakata za brojne izložbe koje su u toj galeriji održane 60-ih godina. Jedan je i od inicijatora pokreta Nove tendencije te sudionik na svim izložbama od 1961. do 1975., za koje je oblikovao i neke od svojih najpoznatijih plakata, kao i jedan od osnivača Studija za industrijski dizajn (SIO).
Sudjelovao je na brojnim izložbama, među kojima izdvajamo: Venecijansko bijenale (1969., 1972.), A Century of Avant-garde Art in Middle and Eastern Europe (Kunsthalle, Bonn, 1994.), Konstruktivizam i kinetička umjetnost (Galerija grada Zagreba, danas MSU, Zagreb, 1995.), Ivan Picelj — Graphic Art Opus (International Centre of Graphic Arts (MGLC), Ljubljana, 2003.), Kristal & ploha 1951.-2005. (Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 2005.) i Picelj (Galerija Denise René, Rive Gauche, Pariz, 2008.).
U ulozi dizajnera plakata, kataloga i tipografije ostvario je dugogodišnju suradnju s Galerijom suvremene umjetnosti (današnji MSU Zagreb), Muzejem za umjetnosti, Muzejskim prostorom (danas Galerija Klovićevi dvori), Hrvatskim grafičkim zavodom, Maticom hrvatskom, izdavačkom kućom Znanje, Dramskim kazalištem Gavella i dr., a uredio je i brojne knjige.
Pokrenuo je mnoge izložbe, gostovanja i projekte utemeljene na međunarodnoj suradnji s ciljem promicanja konstruktivističke umjetnosti, a njegova su djela izlagana u mnogim renomiranim institucijama lokalno i međunarodno, te su danas u istaknutim muzejskim zbirkama, poput muzeja Tate Modern te Victoria & Albert muzeja u Londonu, Centra Georges Pompidou u Parizu, Muzeja Boymans u Rotterdamu, Muzeja Wilhelm Lehmbruck u Duisburgu, Muzeja Sztuki u Lodzu, kao i u Muzeju moderne umjetnosti u New Yorku.
Dobitnik je državne nagrade Republike Hrvatske „Vladimir Nazor“ za životno djelo (1994.); Nagrade za životno djelo Hrvatskog dizajnerskog društva (2001.) te Nagrade za životno djelo Hrvatskog društva likovnih umjetnika (2006.).

izložba

Kustos: prof.dr.sc Zvonko Maković


Izložba Picelj i prijatelji, na stotu obljetnicu umjetnikova rođenja, predstavlja višeslojnu ulogu Ivana Picelja u povijesti hrvatske umjetnosti i kulture općenito. On je jedan od onih koji su ranih poratnih godina markirali umjetničke strategije od dalekosežnog značenja i bio dosljedan svojem izboru do kraja. Bilo bi ga nedovoljno promatrati isključivo kao velikog umjetnika koji je unosio niz važnih, upravo tektonskih inovacija na području likovnih umjetnosti, bilo da je riječ o slikarstvu, bilo o objektima, bilo na području grafičkog dizajna. Picelj je svoju ulogu gledao šire i kompleksnije, a što se može vidjeti od najranijih dana iz vremena kada Grupa EXAT-51 stupa na scenu, budući je prva izložba grupe održana u njegovu stanu. Valja također spomenuti i postav djela slikara EXAT-a na prvoj javnoj izložbi u Društvu arhitekata na kojoj je postav slika koncipiran na potpuno nov način, nikada dotada viđen u nas. Treba osobito istaknuti Piceljevu promotivnu ulogu u promicanju lokalne umjetnosti u inozemstvu te posredovanje značajnih stranih umjetnika da izlažu kod nas. Nadalje, Piceljeva djelatnost na području grafičkog dizajna od iznimne je važnosti. Upravo je on postavio visoke standarde radeći najčešće za institucije iz kulture kada su oblikovanje plakata, kataloga i uopće vizualni identitet u pitanju.
U krugu slikara EXAT-a 51 Ivana Picelja uzima se kao najdogmatskijega umjetnika koji je zastupao ideje izrečene u Manifestu grupe. Bezrezervna apstrakcija, a u njegovu slučaju to je ona geometrijske provenijencije, bila je zaštitnim znakom rane apstraktne umjetnosti u lokalnoj sredini. Kroz Piceljevo su se djelo nalazile jasne poveznice koje su hrvatsku umjetnost pedesetih godina uključivale u onu što je nastajala u velikim, mahom europskim središtima toga doba. Isto tako, Piceljeva geometrijska apstrakcija upućivala je na zajedničke korijene u resursima povijesnih avangardi iz prve polovice stoljeća.
Upravo sve nabrojano glavni je razlog proširivanja retrospektivne izložbe Ivana Picelja, organizirane u povodu stote godišnjice njegova rođenja, uključivanjem svih segmenata njegova djelovanja, ali i djelima njemu bliskih umjetnika kako bi se cjelovitije mogla razumjeti njegovo stvarno mjesto u suvremenoj hrvatskoj umjetnosti. Umjetnici koje je Picelj promovirao, pozivao ih ili s njima izlagao, dijelili su iste umjetničke i kulturne strategije koje su se prepoznavale u težnji prema radikalno novome, poštujući pritom ono najzdravije što su u nasljeđe ostavili Bauhaus, De Stijl i ruska avangarda. Vjerovanje u novo, u eksperiment kao bitan pokretač vrijednosti, što prepoznajemo još iz formativne, exatovske faze Ivana Picelja, postaje ključnom linijom njegove umjetnosti do posljednjih djela, slika, objekata, crteža i grafika s jedne strane, te grafičkog oblikovanja s druge.
Pored sveobuhvatnog prikaza Piceljeva opusa, na izložbi se predstavljaju djela Yaacova Agama, Getulia Alvianija, Hansa Arpa, Mihajla Arsovskog, Vojina Bakića, Vladimira Bonačića, Carlosa Cruz-Dieza, Ive Kaline, Julija Knifera, Vladimira Kristla, Almira Mavigniera, Francoisa Morelleta, Božidara Rašice, Jesúsa Rafaela Sota, Aleksandra Srneca i Victora Vasarelyja.

program

FILMSKI PROGRAM

​Projekcija filma Nove tendencije (2010.) i razgovor
Datum i vrijeme: 15.11. u 18 sati
Lokacija: MSU
Opis: Projekcija dokumentarnog filma Nove tendencije (2010.) te razgovor s relevantnim stručnjacima o značaju pokreta Nove tendencije u kontekstu hrvatske i svjetske umjetnosti.
Cijena: ulaz bez naknade
Prijava: nije potrebna

STRUČNA VODSTVA
Stručna vodstva za djecu uz edukativnu knjižicu

Datum i vrijeme: 24.10.2024, u 11 i 18 sati
Lokacija: Okupljanje na recepciji Muzeja.
Prijava: nije obavezna.
Pojedinosti: Vodstvo i primjerak knjižice su besplatni uz (prethodno) kupljenu ulaznicu za izložbu

Stručno vodstvo za javnost

Datum i vrijeme: 29.9., 27.10 i 17.11, u 11:30 sati
Lokacija: Okupljanje na recepciji Muzeja.
Prijava: nije obavezna.
Pojedinosti: Vodstvo je besplatno uz (prethodno) kupljenu ulaznicu za izložbu.

Stručno vodstvo za javnost uz kustosa izložbe

Datum i vrijeme: 17.10.2024, u 18h
Lokacija: Okupljanje na recepciji Muzeja.
Prijava: nije obavezna.
Pojedinosti: Vodstvo je besplatno uz (prethodno) kupljenu ulaznicu za izložbu.

Pješačka tura „Art ex Machina“

Datum i vrijeme: 19.10.2024., u 10 sati.
Lokacija: Okupljanje ispred ulaza u Tehnički muzej.
Opis: Pješačka tura Art ex Machina posvećena je Novim tendencijama, najvažnijem umjetničkom pokretu iz druge polovine 20. stoljeća na ovim prostorima kojem je izvorište i sjedište bilo u Zagrebu. U devedeset minuta ture koja se provodi od Tehničkog muzeja do nekadašnjeg sveučilišta Moše Pijade doznat će se kako je Zagreb šezdesetih godina postao jedno od ključnih mjesta rane kompjuterske umjetnosti.
Voditeljica ture: Ivana Meštrov
Cijena: 8 eura
Prijave na: edukacija@msu.hr

RADIONICE

Radionica „MSU mali i veliki“

Datum i vrijeme: 5.10.2024., od 11:30 do 13 sati
Lokacija: MSU školica
Opis: Obiteljska radionica posvećena Ivanu Picelju, hrvatskom slikaru, dizajneru, grafičaru namijenjena djeci koja u suradnji sa roditeljima i/ili članovima obitelji kreiraju vlastiti rad inspiriran izložbom.
Cijena: 8 € (cijena za dva roditelja/skrbnika i dvoje djece; predviđena dob djece je od 4 do 10 godina).
Prijave na: edukacija@msu.hr

Radionica „MSU kreARTivka“

Datum i vrijeme: 9.11.2024., od 11:30 do 13 sati
Lokacija: MSU školica
Opis: Kreativna likovna radionica namijenjena djeci od 6 do 10 godina inspirirana radovima Ivana Picelja.
Cijena: Sudjelovanje bez naknade
Prijave na: edukacija@msu.hr

IZLOŽBA UČENIČKIH RADOVA
CreArtivci

Datum i vrijeme: 14.-17.11.2024. / Otvorenje: 14.11. u 18 sati
Lokacija: MSU školica
Opis: Izložba radova učenika triju osnovnih i triju srednjih zagrebačkih škola nastalih u sklopu edukativnog programa europskog projekta Creart 3.0., koji ima za cilj poboljšati suradnju između lokalnih škola, kulturnih institucija, nevladinih organizacija i neovisnih djelatnika i tvrtki u kulturnom i kreativnom sektoru. Više od 120 učenika i 6 profesora sudjelovat će u stručnim vodstvima kroz izložbu Picelj i prijatelji uz edukativnu knjižicu autorice Lorene Šimić te radionicama pod mentorstvom hrvatskih umjetnika. Proizašli umjetnički radovi bit će prezentirani u okviru izložbe CreArtivci u MSU školici.
Cijena: Ulaz bez naknade

PREDAVANJA

Ivan Picelj - formativne godine i EXAT 51

prof. dr.sc. Zvonko Maković, kustos izložbe

Datum i vrijeme: 3.10.2024., u 18 sati
Lokacija: Dvorana Gorgona, MSU
Opis:  Među članovima Grupe Exat-51 aktivnost i značenje Ivana Picelja od posebnoga su značenja. Uz slikarstvo, ovaj je umjetnik bio podjednako aktivan na području dizajna, aranžiranju izložbi i nadasve promociji ideologije koju je Exat-51 proklamirao svojim Manifestom. U vremenskom rasponu od 1950. do 1959., dakle od predegzatovskog razdoblju do onoga poslije prestanka djelovanja grupe, Picelj je u cijelosti artikulirao sva poetička načela kasnog modernizma i afirmirao geometrijsku apstrakciju kao svoj osobni izraz. Predavanju je namjera pokazati mijene koje su se u ranom Piceljevu desetljeću događale i njegovu umjetnost pozicionirale u sam vrh hrvatske umjetnosti s referencama na širi europski kontekst.
Cijena: Ulaz bez naknade
Prijava: nije obavezna

Vizualni identiteti Ivana Picelja

dr.sc. Koraljka Vlajo, voditeljica Zbirke grafičkog dizajna Muzeja za umjetnost i obrt 

Datum i vrijeme: 24.10.2024, u 18 sati
Lokacija: prostor izložbe Picelj i prijatelji
Opis: Izniman dizajnerski opus smješta Ivana Picelja među velikane domaćeg dizajna, posebice u sferi dizajna plakata. Međutim pomalo je zanemaren njegov doprinos u razvoju drugih vidova grafičkog dizajna. Stoga će na predavanju biti riječi o Piceljevom dizajnu vizualnih identiteta u razdoblju od pedesetih do osamdesetih godina 20. stoljeća. Iako je Piceljev interes bio vezan prvenstveno za suradnju s kulturnim institucijama i manifestacijama, exatovska privrženost prožimanju umjetnosti i svakodnevice navela ga je i na povremenu uspješnu suradnju s domaćim tvrtkama i tvornicama.
Cijena: ulaz bez naknade
Prijava: nije obavezna

Picelj i Dabac – dugogodišnje kreativno prijateljstvo

Bella Rupena, voditeljica Arhiva Tošo Dabac, MSU

Datum i vrijeme: 30.10.2024., u 18 sati
Lokacija: MSU školica
Gosti: Marina Benažić
Opis: Atelje Toše Dabca na adresi Ilica 17  pedesetih i sezdesetih godina 20. stoljeća postaje nezaobilazno mjesto na zagrebačkoj kulturnoj sceni. Svakodnevni posjeti značajnih intelektualaca, glazbenika, arhitekata, književnika pretvorili su atelje u neiscrpan izvor umjetničkih i intelektualnih ideja u koje su navracali umjetnici i teoreticari poput Ivana Picelja, Bože Beka, Radoslava Putara, Boška Petrovića, Nenada Gattina,Vere Horvat- Pintarić, Ivana Vitića, Mihaila Arsovskog i drugih. Tošo Dabac, gostoljubiv domaćin, sa svojim je gostima bi vezan ne samo poslovnim angažmanima, nego i neraskidivim  prijateljstvima. Suradnja Dabca i Picelja počela je pedesetih godina kada je cijenjeni zagrebački fotograf, uz ostale umjetnine Galerije suvremene umjetnosti, snimao i Piceljeva djela, kao i djela najznačajnijih članova grupe EXAT 51. Poslovna suradnja koja se ubrzo pretvorila u veliko prijateljstvo trajala je do Tošine smrti 1970. godine, nakon čega Picelj nastavlja surađivati s atelijerom kojeg preuzima Petar Dabac. Na inicijativu prvenstveno Ivana Picelja i Petra Dabca, uz nekoliko entuzijasta i ljubitelja fotografije, početkom osamdesetih u Ilici 17 osnovana je galerija u kojoj su se predstavili brojni domaći i međunarodni umjetnici fotografije, a upravo na ideju Ivana Picelja tadašnji atelijer preimenovan je u Arhiv Tošo Dabac. U Arhivu kojeg je 2006. godine otkupio Grad Zagreb i dao na upravljanje Muzeju suvremene umjetnosti čuvaju se brojni negativi i fotografije koji svjedoče o važnoj kulturno umjetničkoj atmosferi kao i o posebnom prijateljstvu velikana hrvatske umjetnosti, Toše Dabca i Ivana Picelja.
Cijena: Ulaz bez naknade
Prijava: nije obavezna

Piceljevi reljefi

dr.sc. Snježana Pintarić, voditeljica Zbirke slikarstva Muzej suvremene umjetnosti

Datum i vrijeme: 7.11.2024., u 18h
Lokacija: prostor izložbe Picelj i prijatelji
Opis: Karakteristike Piceljevog ne-mimetičkog, apstraktnog pristupa umjetnosti možda su najočitije upravo u opusu konstruktivističkih reljefa i op-art objekata u kojima se težnja k programiranoj jednostavnosti i vizualnoj atraktivnosti, temeljena na složenosti elemenata i bezbrojnih mogućnosti njihovih međuodnosa, razvija od najjednostavnijih rješenja i prvih Površina 1960-ih, do maestralno izvedenih, gotovo „baroknih“ formi jednog Cysuma iz 1972. Kako bismo lakše sagledali kompleksnost autorovih interesa na tom području, raznolikost materijala i tehnika, Piceljeve konstruktivističke reljefe moguće je podijeliti u nekoliko grupa: Površine, objekte s teleskopima, metalne površine, Cyclophorie, reljefe Connexion (povratak drvu kao materijalu) i reljefe od papira u posljednjoj stvaralačkoj fazi.
Cijena: ulaz bez naknade
Prijava: nije obavezna

posjet izložbi

Lokacija

Muzej suvremene umjetnosti
3. kat
Avenija Dubrovnik 17, 10000, Zagreb

Radno vrijeme

utorak - petak od 11.00 do 19.00 sati
subota i nedjelja od 11.00 do 18.00 sati
Praznici: zatvoreno

Ulaznice

Pojedinačna ulaznica: 6 EUR
Pojedinačna dječja (iznad 6 god), učenička, studentska, umirovljenička ulaznica: 3 EUR  
Pojedinačna grupna ulaznica: 3 EUR po osobi
Obiteljska ulaznica: 11 EUR 
Pojedinačna grupna ulaznica za škole (4): 3 EUR po osobi (min 4 ulaznice)
Pojedinačna strukovna ulaznica: 2 EUR

BESPLATNO:
Članovi strukovnih udruga HDLU, ICOM Croatia, HMD, DPUH, ULUPUH, Grazer Kunstverein )
Novinari
Studenti povijesti umjetnosti, umjetničkih akademija i dizajna
Učenici umjetničkih gimnazija i škola primijenjenih umjetnosti
Djeca predškolskog uzrasta
Nezaposleni
Raseljene osobe iz Ukrajine.
Svaka prva srijeda u mjesecu za svu javnost.
Cijena: Ulaznice se kupuju na blagajni MSU tijekom radnog vremena izložbe najkasnije 30 minuta prije zatvaranja izložbenih prostora.
Plaćanje: gotovinsko, kartično

Kontakt

+385 1 60 52 700   |  MSU@MSU.HR

+385 1 46 11 818   |  TAJNISTVO@HDLU.HR

impresum

organizatori
HRVATSKO DRUŠTVO LIKOVNIH UMJETNIKA
MUZEJ SUVREMENE UMJETNOSTI ZAGREB
kustos izložbe
ZVONKO MAKOVIĆ
suradnica na izložbi
SNJEŽANA PINTARIĆ
upraviteljica ostavštine umjetnika
ANJA PICELJ - KOSAK
autor vizualnog identiteta
NEDJELJKO ŠPOLJAR
dizajn likovnog postava
DARIO VLAHOVIĆ
fotografija
DAMIR FABIJANIĆ
fotograf izložbenih događanja
JURAJ VUGLAČ
prijelom promotivnih materijala
DUJE MEDIĆ
voditeljica izložbe
NIKA ŠIMIČIĆ
koordinatorica za MSU
BELLA RUPENA
asistentica izložbe
LORENA ŠIMIĆ
voditeljica pedagoškog programa
LORENA ŠIMIĆ
voditeljica odnosa s javnošću
INESA ANTIĆ, Antidrama
producentica
IVANA ANDABAKA
potpora:
Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Grad Zagreb, Turistička zajednica grada Zagreba, Europska unija, Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske, Agencija za odgoj i obrazovanje
Medijski pokrovitelj: Večernji list
EN